Kako se možete zaštititi na internetu

Koristite složene i sigurne zaporke
Prva linija obrane u održavanju sigurnosti sustava je jaka i složena zaporka. Kompleksne lozinke (koje sadrže velika i mala slova, brojeve i posebne znakove) mnogo je teže probiti nego one jednostavnijeg tipa. Upotrijebite lozinku duljine od najmanje 8 znakova i uključite kombinaciju brojeva, slova (velikih i malih) te posebnih znakova. Hakeri koriste specifične alate za razbijanje zaporki pa jednostavne zaporke mogu saznati za nekoliko minuta.

Instalirajte antivirusni softver
Antivirusni softver je računalni program koji štiti računalo od neovlaštenog kôda ili softvera koji stvara prijetnju sustavu. Neovlašteni softver uključuje cijeli niz malicioznih programa poput virusa, keyloggera, trojanskih konje itd. To su sve zlonamjerni programi koji mogu usporiti brzinu rada vašeg računala, izbrisati važne datoteke i omogućiti neovlašten pristup osobnim podacima. Čak i ako je vaš sustav bez virusa, instalacijom antivirusnog softvera sprječavate potencijalne zaraze.

Antivirusni softver igra važnu ulogu u zaštiti u stvarnom vremenu, a dodatna prednost otkrivanja prijetnji pomaže računalu i informacijama na njemu da budu sigurni. Antivirusni programi pružaju mogućnost automatskog ažuriranja, što dodatno pomaže u zaštiti računala od novih varijanti virusa. Omogućite automatsko ažuriranje antivirusne zaštite kako biste uvijek imali ažurnu verziju.

Aktivirajte vatrozid
Vatrozid je svojevrsna prepreka (zaštita) između računala i bilo kojeg programa koji s njime pokušava komunicirati na mrežnom nivou. Aktivirajte vatrozid kako bi se zaštitili od neovlaštene komunikacije. Mnogi antivirusni alati u svojim inačicama sadrže i vatrozid te Vam preporučamo da imate aktivira oba.

Redovno održavajte računalo
Ako je vaše računalo zaraženo, ili sumnjate da je zaraženo, slijedite postupke opisane na https://www.antibot.hr/ocisti Koristite isključivo ažurirana računala – operativan sustav i internet preglednik mora biti redovito ažuriran s posljednjim sigurnosnim zakrpama proizvođača. Aktivirajte automatsko ažuriranje i uključite phishing filter u internetskom pregledniku.
 

Koristite sigurno računalo
Pobrinite se da računalo koristi i održava ISKLJUČIVO osoba kojoj vjerujete. Nikada ne pristupajte Internet bankarstvu s računala koje je koristio veći broj osoba.

 

Sumnjivi mailovi
Lažni mailovi (phishing) mogu biti vrlo sofisticirani i naizgled se činiti vrlo sličnim službenim mailovima Banke. Međutim, treba zapamtiti da:

• Ne treba nikada otvarati privitke iz neočekivanih mailova (pogotovo sa nastavcima .exe, .cmd, .vbs)
• Ne treba nikome davati svoje povjerljive podatke
• Ne treba klikati na sumnjive linkove u mailu

Neobični privici
Nova hrvatska banka Vam nikada neće poslati privitak sa zahtjevom da ga instalirate na svoje računalo

Neobični linkoviI
Ako se link može činiti ispravnim, prije klika svakako provjerite pravu destinaciju na koju Vas šalje. To možete učiniti jednostavnim trikom. Prije klika, pozicionirajte kursor iznad poveznice i provjerite kako glasi adresa stranice na koju Vas usmjerava. Također, linku možete pristupiti tako da ručno upišete adresu u internetski preglednik.

Neobičan rječnik
Mailovima koji traže „hitnu akciju“ ili „neodgodiv odgovor“ pristupajte s oprezom. Pomno provjerite primljeni e-mail. Imajte na umu da Banka neće nikad od Vas tražiti korisničke podatke, PIN ili instalaciju nekakvog alata kroz mail.

E-mail bez teksta
Ukoliko primite e-mail bez teksta i samo sa privitkom u prilogu svakako pristupite s oprezom. Banka Vam nikad neće poslati e-mail bez ikakvog sadržaja.

Provjera od strane „antivirusnog programa“
Iako e-mail može imati tekst koji sugerira da je sadržaj e-maila provjeren putem nekog antivirusnog programa, ovaj tekst može biti lažno umetnut, te se ne treba pouzdati u njega.
Ukoliko primite bilo kakav neobičan privitak, najbolja je preporuka da ga ne otvarate dok ne kontaktirate banku i provjerite da li je zaista pristigao od banke i siguran za otvoriti.

Dodatno obratite pažnju
Pojava sumnjivih prozora Internet preglednika (mali prozori ili oglasi) kojima je moguće doći do osobnih podataka
Ovakvi prozori mogu biti skriveni u besplatnim datotekama kao što su npr. čuvari zaslona ili programi za glazbu, zato izbjegavajte preuzimanje programa iz nepoznatih izvora na Internetu i redovito ažurirajte antivirusne programe na svom računalu.

Sumnjive e-mail poruke s linkom na lažne web stranice
Izgledaju uvjerljivo i profesionalno kao da ih je kreirala neka banka, kartična kuća, financijska agencija ili tvrtka koja pruža internet usluge, a u kojima se od korisnika zahtijeva unos osobnih podataka, šifre, zaporke, podataka o računu, broj kartice uz pojašnjenja da se navedeno traži zbog navodnog gubitka podataka ili zbog navodne provjere transakcija.
Iako neke od tih mail poruka/stranica izgledaju izrazito profesionalno i doimaju se identično originalnim, detaljnijim pregledom moguće je uočiti loše konstruirane rečenice te nestručno formuliran engleski jezik.

Banka vas nikada neće tražite takve podatke e-mail porukom

Sumnjivi telefonski pozivi
Najčešće se radi o govornim automatima koji se korisnicima predstavljaju kao nova usluga ili provjera podataka u ime neke financijske institucije, koji korisnika traže njegove osobne podatke. Banka vas telefonski NIKADA neće tražite takve podatke.